|
Nightmare
|
 |
« Odgovor #60 poslato: 18 08 2008 10:19 » |
|
Barometar i neboder
Sir Ernest Rutherford, predsjednik Kraljevske Akademije i dobitnik
Nobelove
nagrade za fiziku, ispricao je slijedecu pricu:
Prije izvjesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se nekom studentu
dati "nulu" za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student,
naprotiv, zahtijevao najvisu ocjenu! Ispitivac i student su se ipak
slozili da se dovede nezavisni "arbitar" i ja sam bio izabran.
Procitao sam ispitno pitanje: pokazati kako je moguce odrediti visinu
neke visoke zgrade pomocu barometra.
Studentov odgovor je glasio: "Odnijet cu barometar na vrh zgrade, vezat
cu ga za dugacak konopac, spustit cu ga do plocnika, a zatim cu ga
ponovo podici. Izmjerit cu duzinu konopa. Duzina konopa je visina zgrade.
Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocjenu, s obzirom da
je dao kompletan i tocan odgovor! S druge strane, kad bi dobio visoku
ocjenu iz fizike, to bi znacilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, sto
njegov odgovor nije potvrdivao!
Predlozio sam da student jos jedanput pokusa rijesiti ovaj zadatak.
Dao sam studentu sest minuta da rijesi zadatak uz upozorenje da njegov
odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike!
Pri kraju pete minute student jos nista nije bio zapisao! Pitao sam
ga zeli li odustati, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora
za taj problem: upravo je razmsljao o najboljem rjesenju. Ispricao sam se
sto ga prekidam i zamolio ga da nastavi. U sledecoj minuti on je
napisao svoj odgovor koji je glasio:
Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova.
Ispusti barometar, a stopericom mjeri vrijeme dok ne tresne o
plocnik. Tada, koristeci formulu x=0.5xaxt2, izracunati visinu
zgrade!
U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja
lose ocjene! On se slozio i dao studentu skoro najvisu ocjenu. Dok sam
napustao koleginu kancelariju, sjetio sam se da mi je student rekao da ima
jos mnogo rjesenja za taj problem, pa sam ga pitao: Koja??
Pa, rece student, postoji mnogo nacina da se odredi visina zgrade uz
pomoc barometra. Na primjer, mozete iznijeti barometar van, pod
pretpostavkom da je suncan dan, izmeriti visinu barometra, zatim duzinu
njegove
sjene, duzinu sjene zgrade, i onda obicnom proporcijom, uz pomoc Talesovog
teorema, izracunati visinu zgrade!
Sjajno! rekao sam a ostali nacini?
Da, rekao mi je student, postoji jedna osnovna metoda mjerenja koja
ce vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i
pocnete se penjati uz stepenice. Prethodno, na zidu oznacite crtu da
oznacite
duzinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno duzinu
barometra. Tako cete dobiti visinu zgrade u jedinicama duzine barometra!?
Vrlo direktna metoda! rekao sam.
Naravno, a ako zelite malo sofisticiraniju metodu, mozete vezati
barometar za kraj opruge, zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti
vrijednost
gravitacijske konstante g na razini ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz
razlike za gravitacijsku konstantu g moze se, u nacelu, izracunati visina
zgrade! Takoder, koristeci isto nacelo, mozete odnijeti barometar na vrh
zgrade, vezati ga za dugacki konop, spustiti ga do samog plocnika i tada
ga
zaljuljati. Tada mozete izracunati visinu zgrade prema periodi precesije!
Na kraju, zakljucio je student, postoje i mnogi drugi nacini rjesavanja
problema. Vjerojatno najbolji nacin je, da ponesete barometar u
prizemlje i da pokucate na vrata nadstojnika zgrade. Kada vam
nadstojnik otvori vrata, vi samo trebate reci: Gospodine nadstojnice, ovo
je
divan barometar! Ako mi kazete kolika je visina zgrade, darovat cu vam ga.
U tom trenutku nisam mogao izdrzati i pitao sam studenta da li
zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem.
Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao da mu je puna glava
asistenata i predavaca na fakultetu koji mu pokusavaju nametnuti svoj
nacin
misljenja.
Student se zvao Niels Bohr.
p.s.
Za one koji eventualno ne znaju covjek je dobitnik nobelove nagrade
za fiziku 1922
|
